Riječ stručnjaka: Kako ojačati imunitet?

Najbolji prijatelji našeg zdravlja su svakodnevna pravilna prehrana, redovna fizička aktivnost, izbjegavanje stresa i kvalitetan san. 

Ovih dana mnogo se priča o imunitetu, kompleksnom sistemu koji štiti naše tijelo od infekcija i drugih štetnih faktora. Ovo nije tekst o tome kako ojačati imunitet u doba korona virusa, jer je toliko nepoznanica i bilo bi neozbiljno pričati o tome. Imunitet se gradi i jača tokom cijele godine, a ovo su zdrave prehrambene i životne navike navike koje je potrebno usvojiti kako bismo sljedeći izazov dočekali spremni:

1. Sve počinje u crijevima

Bez zdravih crijeva, nema ni zdravog organizma. Dobre bakterije koje žive u našim crijevima utječu na lokalni i sistemski imunitet. One luče mliječnu kiselinu i time stvaraju nepovoljnu sredinu za razvoj loših bakterija. Takmiče se sa lošim bakterijama za mjesto na zidovima crijeva i time sprječavaju kolonizaciju loših. Dobre bakterije na zidovima crijeva stvaraju barijeru za prolazak štetnih materija dublje u crijeva. Podstiču lučenje antiinflamatornih faktora, a smanjuju lučenje proinflamatornih. Dobre bakterije stimuliraju proizvodnju azot oksida iz makrofaga i time podstiču antiviralnu aktivnost. Faktori koji dovode do poremećaja prirodne ravnoteže u crijevima su antibiotici, loša prehrana, stres, previše industrijski obrađena hrana, pa je bitno da svoju prehranu obogatimo prirodnim probioticima (kefir, kiseli kupus) ili da ih uzimamo u obliku dodataka prehrani.

2. Što šarenije to bolje

Hrana koju jedemo ne daje nam samo energiju nego i brojne vitamine, minerale i biološki aktivne supstance, neophodne za normalno funkcionisanje organizma. Kako bismo zadovoljili sve dnevne potrebe za ovim mikronutrijentima potrebno je da jedemo što više prave, a što manje industrijski obrađene hrane, sa što više boja (svaka boja sa sobom nosi i određenu biološki aktivnu supstancu). Pred nama je proljeće, pa se na pijaci već mogu naći prvi plodovi, poput mladog luka, salate… a u nedostatku ostalog svježeg voća i povrća odlično je i zamrznuto. Gotovo svi mikronutrijenti imaju značajnu zaštitnu ulogu, a posebno vitamini C, D, A, E, minerali cink, selen…

3. Jedete li ribu?

Riba je bogata omega 3 masnim kiselinama, a njihov unos nije samo prolazni trend u ishrani nego esencijalna potreba. Esencijalnim se smatra sve ono što naš organizam ne može sam da stvara i što moramo unositi hranom. Omega 3 masne kiseline (koje često unosimo u nedovoljnim količinama, jer ne jedemo dovoljno ribe, a jedemo visoko industrijski prerađenu hranu) štite naš organizam, jer djeluju protiv upale. S druge strane hranom unosimo i omega 6 masne kiseline iz kojih nastaju medijatori upale (supstance koje pokreću upalu). Kada je naša ishrana izbalansirana, kada unosimo dovoljno omega 3 masnih kiselina, one praktično „poništavaju“ štetno djelovanje omega 6 masnih kiselina. Zbog ovako bitne uloge omega 3 masnih kiselina neophodno je povećati unos ribe poput lososa, skuše, sardina ili uzimati dodatke prehrani.

4. Hrana kao prirodni antibiotik 

Rezistencija na antibiotike je veliki problem u svijetu. Prema posljednjim podacima sve više bakterija postaje neosjetljivo na klaritromicin, često korišteni antibiotik. Stari antibiotici postaju nedjelotvorni, a sintetiziranje novih je izazov i jako skup posao. U našoj zemlji ne postoje podaci o rezistenciji, pa o njoj možemo samo da nagađamo. Na osnovu potrošnje antibiotika i načina kako se kod nas propisuju i koriste, vjerujem da smo u samom vrhu po negativnim rezultatima. Dva su osnovna uzroka razvoja rezistencije:

  • Neracionalna upotreba antibiotika – prečesta upotreba, neopravdana upotreba, upotreba na svoju ruku, nepoštivanje trajanja terapije („već mi je bolje ostavit ću ostatak tableta za neki drugi put“), upotreba antibiotika za virusne, a ne bakterijske infekcije (ako imate gripu antibiotik vam neće biti od pomoći)
  • Prisustvo antibiotika gdje god se okrenemo – antibiotici se sve više koriste u proizvodnji hrane, ponekad nam se čini da u paradajzu osjetimo ukus antibiotika (ili nam se možda ne čini?). Upotreba antibiotika je često ciljana ili slučajna, životinje mogu unijeti antibiotike putem vode, koji su tu dospjeli putem otpadnih voda (opet zato što ih previše koristimo).

Hrana sadrži prirodne antibiotike. Te biološki aktivne supstance djeluju na dva načina, direktno na bakterije ili imunomodulatorno, jačaju naš imuni sistem. Najznačajniji prirodni antibiotici su alicin iz bijelog luka (još ga zovu i ruski penicilin), cimet aldehid iz cimeta, kapsaicin iz paprike, piperin iz bibera, eugenol iz karanfilića, karvakol iz origana, timol iz majčine dušice, katehini iz zelenog čaja…Što više začina u hrani to manja potreba za antibioticima! Na sve to dodajte i jake antioksidanse, poput kurkume i probiotike iz kiselog kupusa ili dodataka prehrani i velike su šanse da zdravi prezimite zimu.

5. Fizička aktivnost, manje stresa i redovan san

Osnova piramide pravilne prehrane nije hrana nego fizička aktivnost i to redovna. Zbog brojnih upozorenja i restrikcija ovih dana je najbolje vježbati u kućnim uslovima. Stres je dokazani neprijatelj našeg imunološkog sistema, ponašajte se odgovorno, ali pokušajte izbjegavati negativne informacije. San je neophodan za normalno funkcionisanje organizma, pokušajte već oko 21 sat isključiti vanjske „ometače“ poput TV-a, mobitela… i pripremiti svoje tijelo za spavanje, poštujući unutrašnji sat.

I na kraju… mislite pozitivno!

Napisala: Asja Sirbubalo, magistar farmacije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *